O projektu

Ovaj projekt financira Europska unija u okviru IPA programa, IV. komponenta - Razvoj ljudskih potencijala. Sadržaj portala isključiva je odgovornost Škole za cestovni promet Zagreb i partnera koji sudjeluju na izradi portala i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

IPA Razvoj ljudskih potencijalaAgencija za strukovno obrazovanje

Saznaj više ...

Procjene emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj do 2020. godine

Navedene mjere dovesti će do smanjenja emisije stakleničkih plinova. Koliko će ono biti ovisit će o razini provedbe mjera. Za potrebe predviđanja emisija stakleničkih plinova izrađena su tri scenarija «bez mjera», «s mjerama» i scenarij «s dodatnim mjerama», koje su detaljno razrađene u studiji Projekcije i ukupni efekti politike i mjera za potrebe Drugog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema UNFCCC.

Scenarij «bez mjera» bazira se na usporenom uključivanju novih tehnologija u gospodarstvo te nedovoljnoj aktivnosti države u potpori navedenim mjerama, izostanku potpore energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, promjenama u industriji, poljoprivredi, šumarstvu i zaštiti okoliša općenito. Ipak, ovaj scenarij uključuje određena tehnološka poboljšanja neovisno o mjerama za smanjenje emisije stakleničkih plinova. 

Scenarij «s mjerama» sličan je scenariju «bez mjera» s time da on uključuje uvođenje obnovljivih izvora energije i povećanja energetske efikasnosti. 

Scenarij «s dodatnim mjerama» polazi od pretpostavke da će pitanje klimatskih promjena i koncept održivog razvitka osjetno djelovati na prestrukturiranje industrije i cijelog gospodarstva Hrvatske. Ovaj scenarij podrazumijeva potpuno provođenje svih mjera za smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Slika 1 pokazuje da će Hrvatska nakon odluke o povećanju emisije stakleničkih plinova u baznoj godini biti u stanju ostvariti smanjenje samo ako se uzme u obzir scenarij «s dodatnim mjerama», što znači da će se morati poduzeti sve predložene mjere kako bi se ostvarilo smanjenje emisije stakleničkih plinova. Primjenom mjera koje predlaže Strategija planirana emisija biti će ispod razine određene Kyotskim protokolom u cijelom razdoblju od 2008. do 2012. godine. Emisija po scenariju «s dodatnim mjerama» raste u razdoblju do 2010. godine 1,6 % godišnje, a nakon 2010. raste 0,2 % godišnje do 2020., što je bitno manje od sadašnjeg trenda porasta emisije od 3,5 %. Veće smanjenje nakon 2010. očekuje se, jer će većina mjera pokazati učinke tek nakon tri do pet godina, a pojedine će se mjere početi provoditi od 2010. godine.

Slika 1 - Projekcije emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1990. do 2020. godine.
(izvor: Drugo, treće i četvrto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime)

 

Zaključak

Efekt staklenika važan je za život na Zemlji. Bez te pojave temperatura na Zemlji bila bi 36°C niža nego što je sada. Međutim, čovjek je svojom aktivnošću, naročito za vrijeme industrijske revolucije utjecao promjenu udjela stakleničkih plinova. Zbog povećanog udjela stakleničkih plinova u drugoj polovici dvadesetog stoljeća zamijećeno je povećanje temperature na Zemlji. Ne zna se koliko će to povećanje biti u budućnosti, niti kakve će to točno imati posljedice na promjenu klime na Zemlji. Kako bi se spriječilo daljnje povećanje stakleničkih plinova u atmosferi, a time i povećanje temperature, usvojen je Kyotski protokol, koji države koje ga ratificiraju obvezuje na provođenje politike kontrole emisije stakleničkih plinova. Međutim, prvenstveno zbog gospodarskih razloga, SAD i Australija odbijaju ratificirati Protokol. Premda su se države potpisnice obvezale smanjiti ukupnu emisiju stakleničkih plinova, upitno je hoće li to postići. No, s obzirom na veliko povećanje ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferi nužno je ustrajati u provedbi Kyotskog protokola. 

Za više posjetite geografija.hr ili mzoip.hr

(tekst je preuzet s geografija.hr)


Partneri
Nositelj projekta